Povijest

Velika Kopanica nalazi se uz potok Moštanik, a tu negdje uz njega nalazila se srednjovjekovna utvrda opasana šancima i zemljanim bedemima. U kasnom srednjem vijeku tu se protezao velik posjed đakovačkih biskupa. Staru tvrđu očito su uništili Turci, ali ipak iz Kopanice nije izbjeglo katoličko stanovništvo. Župa se u Kopanici spominje već 1436. godine, potom je turskom okupacijom propala, ali je obnovljena oko 1600. godine. Duhovnu službu vode franjevci iz Bosne (iz samostana Modriča).

Nakon odlaska Turaka potkraj 17. stoljeća, selo se polagano revitalizira. Podatak iz 1730. godine govori da je u Kopanici popisano 30 drvenih kuća (1698. bilo ih je više-69) te da postoji dotrajala drvena kapela, pa se stoga počela graditi nova, također drvena. U crkvenom izvješću iz 1734. godine piše da «župa Kopanica, kojom upravlja otac franjevac, ima za svog zaštitnika sv. Iliju proroka. Crkva je iznova podignuta kao lijepa građevina te je u dobrom stanju, unutra ima drveni kor, drveni oltar i lijepo ukrašen toranj kao i tri zvona, treba još samo prozore i unutrašnji svod…»

Zidana župna crkva sv. Ilije u Velikoj Kopanici, koja i danas postoji, sagrađena je 1773. godine. To je kasnobarokna sakralna građevina, s natruhama klasicizma. Jednobrodna crkva, čija prostrana lađa završava nešto nižim, zaobljenim poligonalnim svetištem, a zvonik s klasicističkim pročeljem uzdiže se iznad glavnog ulaza. Crkveni inventar je uglavnom iz 19. stoljeća. Prizemna kurija župnog dvora u blizini crkve građena je 1890. godine.

Filijalno mjesto Beravci spominju se tek u izvještaju iz 1698. godine (a vjerojatno su postojali i ranije). Godine 1730. u tom selu je pobrojano 15 katoličkih kuća, a postojala je i drvena kapela sv. Mateja. Današnja filijalna kapela Duha Svetoga u Beravcima sagrađena je 1869. godine. Filijalno naselje Divoševci imali su 1730. godine 15 kuća i novu drvenu kapelu sv. Šimuna i Jude (ona je zabilježena i u izvješću 1758. godine). Današnja zidana kapela Male Gospe u Divoševcima sagrađena je 1822. godine.